Koje su smjernice posta za pravoslavne kršćane tijekom korizme?

[Biblija Chat]

Korizma, razdoblje od četrdeset dana do Uskrsa, duboko je i duboko duhovno vrijeme u kršćanskom liturgijskom kalendaru. Za pravoslavne kršćane korizma je razdoblje intenzivne molitve, pokajanja i posta. Smjernice posta za pravoslavne kršćane tijekom korizme vrlo su specifične i oblikovane stoljetnom tradicijom i teološkim promišljanjima.

Pravoslavna crkva gleda na post kao na sredstvo duhovnog rasta i stege. Ne radi se samo o uzdržavanju od određene hrane, već i o njegovanju duha poniznosti, pokajanja i samokontrole. Smjernice za post osmišljene su kako bi pomogle vjernicima da se odvoje od svjetovnih užitaka i da se više usredotoče na svoj odnos s Bogom.

Struktura korizmenog posta

Pravoslavni kršćani drže strogi post tijekom korizme, koja je podijeljena u nekoliko različitih razdoblja, od kojih svako ima svoje specifične smjernice:

Čisti ponedjeljak do Lazareve subote: Ovo razdoblje, koje je glavni dio korizme, počinje Čistim ponedjeljkom, prvim danom korizme, i nastavlja se do dana prije Cvjetnice. U to vrijeme, pravoslavci se suzdržavaju od mesa, mliječnih proizvoda, jaja, ribe, vina i ulja. Jedina iznimka su subote i nedjelje, kada su dopušteni vino i ulje. Ovo razdoblje naglašava jednostavnost i strogost, pomažući vjernicima da se usredotoče na svoje duhovne živote.

Veliki tjedan: Posljednji tjedan korizme, poznat kao Veliki tjedan, ima svoje jedinstvene smjernice za post. Od ponedjeljka do srijede pravila posta su ista kao i za glavni dio korizme. Međutim, od Velikog četvrtka do Velike subote post postaje još stroži. Na Veliki četvrtak dopušteni su vino i ulje, ali od Velikog petka do Uskrsnog bdijenja na Veliku subotu navečer, post je vrlo strog, a mnogi se pravoslavni kršćani potpuno suzdržavaju od hrane ili jedu vrlo malo.

Teološka podloga posta

Smjernice posta za Korizmu duboko su ukorijenjene u teologiju i duhovnost Pravoslavne Crkve. Na post se gleda kao na način sudjelovanja u Kristovim patnjama i pripreme za radost Njegovog uskrsnuća. To je način čišćenja tijela i duše, pokajanja za grijehe i približavanja Bogu.

Prorok Joel poziva na post u Starom zavjetu, govoreći: "Trubite u rog na Sionu, proglasite sveti post, sazovite sveti zbor" (Joel 2:15). Ovaj poziv na post i pokajanje odjekuje u Novom zavjetu, gdje je sam Isus postio četrdeset dana u pustinji (Matej 4,1-2). Korizmenim postom pravoslavni kršćani slijede Kristov primjer i sudjeluju u Njegovim mukama.

Praktična razmatranja

Iako su smjernice posta stroge, Pravoslavna crkva također priznaje da ih se ne može svatko pridržavati u potpunosti. Na primjer, mala djeca, starije osobe, trudnice ili dojilje te osobe sa zdravstvenim problemima često su izuzete od najstrožih pravila posta. Crkva potiče vjernike da se posavjetuju sa svojim duhovnicima ili ispovjednicima kako bi odredili najbolji način obdržavanja posta s obzirom na njihove osobne okolnosti.

Post također nije samo hrana. Pravoslavni kršćani se potiču da poste od grešnog ponašanja i da njeguju vrline kao što su strpljenje, poniznost i ljubav. Ovaj holistički pristup postu pomaže vjernicima da rastu u svojoj vjeri i da postanu sličniji Kristu.

Uloga molitve i sadake

Uz post, korizma je i vrijeme pojačane molitve i milostinje. Pravoslavna crkva potiče vjernike da više posjećuju bogoslužja, da više vremena provode u osobnoj molitvi i da revnije čitaju Sveto pismo. Korizmene službe, kao što su Velika večernja, Liturgija Pređeosvećenih darova i Akatist, imaju za cilj pomoći vjernicima da dublje uđu u duh pokajanja i da se pripreme za radost Uskrsa.

Milostinja ili djela milosrđa još su jedan važan aspekt korizme. Crkva uči da post trebaju pratiti djela ljubavi i suosjećanja prema drugima. Kao što prorok Izaija kaže: "Nije li to vrsta posta koju sam izabrao: odriješiti lance nepravde i odriješiti uzice jarma, osloboditi potlačene i slomiti svaki jaram? Nije li to podijeliti svoju hranu s gladnog i sirotom lutalici pružiti utočište - kad vidiš gole, obući ih, a ne odvratiti se od vlastitog tijela i krv?" (Izaija 58,6-7). Dajući onima koji su u potrebi, pravoslavni kršćani žive evanđeosku poruku i utjelovljuju Kristovu ljubav.

Uskrsna radost

Strogi post korizme kulminira u radosnom slavlju Uskrsa, blagdana uskrsnuća. Prijelaz od strogosti korizme do bujne vazmene radosti obilježen je vazmenim bdijenjem koje se održava na Veliku subotu navečer. Ova služba je ispunjena svjetlom, glazbom i navještajem uskrsnuća. Post se prekida svečanom trpezom, a vjernici se pozdravljaju riječima: "Hristos vaskrse!" i odgovor: "Uistinu uskrsnu!"

Radost Uskrsa još je dublja zbog prethodnog razdoblja posta i kajanja. Sudjelujući u mukama Kristovim tijekom korizme, pravoslavni kršćani mogu dublje doživjeti radost Njegovog uskrsnuća. Kao što kaže sveti Ivan Zlatousti u svojoj pashalnoj homiliji: "Neka nitko ne tuguje što je uvijek iznova pao; jer oproštenje je ustalo iz groba. Neka se nitko ne boji smrti, jer nas je smrt našeg Spasitelja oslobodila."

Zaključak

Smjernice posta za pravoslavne kršćane tijekom korizme važan su aspekt njihovog duhovnog života. Osmišljeni su da pomognu vjernicima da rastu u svojoj vjeri, da se pokaju za svoje grijehe i da se pripreme za radost Uskrsa. Iako su smjernice stroge, one su i fleksibilne, shvaćajući da ih ne može svatko slijediti do slova. Postom, molitvom i milostinjom pravoslavni kršćani mogu sudjelovati u Kristovim mukama i dublje doživjeti radost Njegovog uskrsnuća.