Koja je priča o Pavlovom obraćenju u Djelima 9?
-
Priča o Pavlovom obraćenju u Djelima 9 jedna je od najsnažnijih i najtransformativnijih pripovijesti u Novom zavjetu. Označava ključni trenutak u ranoj kršćanskoj crkvi i pruža duboke uvide u Božju milost, snagu Duha Svetoga i radikalnu promjenu koja se može dogoditi u životu pojedinca kroz vjeru u Isusa Krista.
Pavao, izvorno poznat kao Savao, bio je pobožni Židov i revni farizej. Rođen je u Tarsu, gradu u Ciliciji, i bio je dobro obrazovan u židovskom zakonu pod vodstvom Gamaliela, cijenjenog učitelja (Dj 22,3). Savao je bio gorljiv u svom progonu kršćana, vjerujući da služi Bogu pokušavajući iskorijeniti ono što je smatrao opasnom i heretičkom sektom. Bio je nazočan kamenovanju Stjepana, prvog kršćanskog mučenika, i odobrio je njegovo pogubljenje (Djela 7:58, 8:1).
Pripovijest o Savlovom obraćenju počinje time što on "još uvijek diše prijetnje i ubojstva protiv učenika Gospodnjih" (Djela 9:1, ESV). Tražio je i dobio pisma od velikog svećenika, dajući mu ovlast da u Damasku uhiti sve sljedbenike "Puta" (izraz koji se koristio za rane kršćane) i da ih svezane dovede u Jeruzalem. Savlovo putovanje u Damask bilo je vođeno njegovom snažnom željom da suzbije rastući kršćanski pokret.
Kad se Savao približio Damasku, dogodio se iznenadan i neobičan događaj. Svjetlo s neba bljesne oko njega i on pade na zemlju. Čuo je glas kako govori: "Savle, Savle, zašto me progoniš?" (Djela 9:4, ESV). Savao je odgovorio: "Tko si ti, Gospodine?" Glas je odgovorio: "Ja sam Isus kojega ti progoniš. Ali ustani i uđi u grad, i bit će ti rečeno što ti je činiti" (Djela 9:5-6, ESV).
Ovaj božanski susret ostavio je Savla fizički slijepim. Ljudi koji su putovali s njim stajali su bez riječi, čuli su glas, ali nisu vidjeli nikoga. Slijepog Savla su za ruku odveli u Damask, gdje je ostao tri dana bez vida, a nije ni jeo ni pio (Dj 9,7-9). Ovo razdoblje sljepoće i posta bilo je vrijeme dubokog razmišljanja i pokajanja za Savla.
U Damasku je postojao učenik po imenu Ananija. Gospodin se obratio Ananiji u viziji, uputivši ga da ode do Judine kuće u Ravnoj ulici i zatraži Savla iz Tarza. Ananija je razumljivo bio uplašen, znajući Savlovu reputaciju progonitelja kršćana. Međutim, Gospodin ga je umirio, govoreći: "Idi, jer on je moje izabrano oruđe da nosi moje ime pred poganima i kraljevima i sinovima Izraelovim. Jer ja ću mu pokazati koliko mora trpjeti za dobrobit mog ime" (Djela 9:15-16, ESV).
Poslušan Gospodinovoj zapovijedi, Ananija je otišao u kuću i položio ruke na Savla, govoreći: "Brate Savle, Gospodin Isus koji ti se ukazao na putu kojim si došao poslao me je da progledaš i budeš ispunjen Duhom Svetim" (Djela 9:17, ESV). Šaulu je odmah spalo nešto poput ljuski s očiju i on je progledao. Ustao je i krstio se, a nakon što je malo pojeo, povratio je snagu (Dj 9,18-19).
Savlovo obraćenje nije bilo ništa drugo nego čudesno. Čovjek koji je bio žestoki progonitelj kršćana postao je jedan od najvatrenijih i najutjecajnijih apostola Isusa Krista. Njegova preobrazba bila je svjedočanstvo otkupiteljske snage Božje milosti i djelovanja Duha Svetoga. Savao, sada poznat kao Pavao, počeo je hrabro propovijedati po sinagogama da je Isus Sin Božji, zapanjujući one koji su ga slušali. Oni se začudiše i rekoše: "Nije li ovo čovjek koji je u Jeruzalemu opustošio one koji su zazivali ovo ime? I nije li zato došao ovamo, da ih svezane dovede pred glavare svećeničke?" (Djela 9:21, ESV).
avlova rana služba u Damasku naišla je na otpor, a Židovi su planirali da ga ubiju. Međutim, njegovi su ga učenici noću uzeli i spustili kroz otvor u zidu, spustivši ga u košaru (Dj 9,23-25). Pavao je potom otišao u Jeruzalem, gdje se suočio s početnim skepticizmom učenika koji su ga se bojali. Barnaba, pouzdani učenik, jamčio je za Pavla, prepričavajući njegov susret s Isusom i njegovo hrabro propovijedanje u Damasku (Djela 9:26-27).
U Jeruzalemu je Pavao nastavio hrabro govoriti u ime Gospodnje. Raspravljao je s helenistima, koji su ga također htjeli ubiti. Braća su, uvidjevši opasnost, poslala Pavla u Tarz radi njegove sigurnosti (Dj 9,28-30). To je označilo početak Pavlovih opsežnih misionarskih putovanja, tijekom kojih je širio evanđelje poganima i osnivao brojne crkve.
Priča o Pavlovu obraćenju dubok je podsjetnik da nitko nije izvan dosega Božje milosti. To pokazuje da Bog može koristiti bilo koga, bez obzira na njegovu prošlost, za svoje božanske svrhe. Pavlov život i služba svjedočanstvo su transformativne snage susreta s uskrslim Kristom i prebivanja Duha Svetoga. Njegovi spisi, koji čine značajan dio Novog zavjeta, nastavljaju nadahnjivati i voditi kršćane diljem svijeta.
Pavlovo obraćenje također ističe važnost poslušnosti i vjernosti u životima vjernika. Ananija je, unatoč svom početnom strahu, poslušao Gospodinovu zapovijed i odigrao ključnu ulogu u Pavlovoj preobrazbi. Ovaj čin poslušnosti imao je dalekosežne implikacije za širenje evanđelja i rast prve crkve.
Razmišljajući o Pavlovom obraćenju, podsjećamo se na Isusove riječi u Ivanu 15,16: „Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas i postavih vas da idete i rod donosite i da plod vaš ostane.“ Pavlov život primjer je ove istine, budući da ga je Bog izabrao da donese trajan plod kroz svoju službu i spise.
Priča o Pavlovom obraćenju u Djelima apostolskim 9 snažno je svjedočanstvo o bezgraničnoj Božjoj milosti, transformativnoj snazi Duha Svetoga i dubokom utjecaju susreta s uskrslim Kristom. Služi kao trajni podsjetnik da Bog može koristiti bilo koga, bez obzira na njegovu prošlost, za svoje božanske svrhe i da su poslušnost i vjernost bitni u životima vjernika.