Postoje danas kršćani koji vele da Bog daje zlo, i da Sotona i njegovi anđeli ne postoje kao bića.
Koje su prednosti i slabosti obrane slobodne volje?
-
Problem zla središnje je pitanje u proučavanju teologije, filozofije i apologetike. Dovodi u pitanje postojanje svemoćnog, svedobronamjernog i sveznajućeg Boga pred očitom stvarnošću zla i patnje u svijetu. Jedan od najistaknutijih odgovora na ovaj izazov unutar kršćanske misli je obrana slobodne volje. Ova obrana tvrdi da je Božje stvaranje ljudskih bića sa slobodnom voljom veće dobro koje opravdava potencijalnu i stvarnu pojavu zla.
Razumijevanje obrane slobodne volje
Obrana slobodne volje, prvenstveno povezana s filozofom Alvinom Plantingom, tvrdi da ih je Bog, stvarajući ljudska bića, obdario slobodnom voljom jer je ona veće dobro. Slobodna volja je sposobnost neometanog izbora između različitih mogućih smjerova djelovanja. Plantinga sugerira da je logično moguće da svijet koji sadrži slobodna stvorenja bude vrjedniji od svijeta koji uopće ne sadrži slobodna stvorenja. Dakle, Bog, dopuštajući slobodnu volju, dopušta zlo jer je ono nužan uvjet za slobodnu volju.
Svetopisamski temelji
Koncept slobodne volje podupiru različiti stihovi. Na primjer, Ponovljeni zakon 30:19 kaže: "Danas pozivam nebo i zemlju za svjedoke protiv tebe, da sam stavio pred tebe život i smrt, blagoslov i prokletstvo. Zato izaberi život, da živiš ti i tvoje potomstvo." Ovaj stih naglašava izbor koji je dan čovječanstvu, naglašavajući vrijednost koju Bog pridaje slobodi izbora.
Snage obrane slobodne volje
Moralna odgovornost i ljubavJedna od značajnih snaga obrane slobodne volje je njezino objašnjenje ljudske moralne odgovornosti. Da ljudi nisu slobodni birati zlo, ne bi bili slobodni birati ni dobro. Takva je sloboda neophodna za istinsku ljubav i moralno djelovanje. Da bi ljubav imala smisla, mora se besplatno dati. Dakle, svijet u kojem postoji slobodna volja dopušta najviše izraze ljubavi i dobrote.
Dosljednost s biblijskim temama
Obrana se dobro slaže s biblijskom pričom o ljudskoj povijesti, od pada Adama i Eve do izbora s kojima su se pojedinci suočavali kroz svete spise. Odražava dosljednu temu ljudskih bića koja donose odluke i suočavaju se s posljedicama tih izbora, bilo dobrim ili lošim.
Bavi se postojanjem prirodnog zla
Dok se obrana slobodne volje prvenstveno odnosi na moralno zlo (zlo koje proizlazi iz ljudskih postupaka), može se proširiti na prirodno zlo (patnja uzrokovana prirodnim procesima). Neki teolozi tvrde da bi prirodna zla mogla biti posljedica nereda unesenog u svijet ljudskim grijehom, kao što je sugerirano u Rimljanima 8:20-22, gdje se kaže da je kreacija podvrgnuta frustraciji i propadanju.
Slabosti obrane slobodne volje
Pitanje svemoćiKritična slabost obrane slobodne volje je njezin potencijalni sukob s konceptom božanske svemoći. Ako je Bog doista svemoćan, zar nije mogao stvoriti svijet u kojem postoji slobodna volja, ali bez mogućnosti zla? Ovo pitanje dovodi u pitanje nužnost dopuštanja zla za postojanje slobodne volje.
Problem neopravdanog zla
Drugi značajan izazov je postojanje neopravdanog zla - patnje koja izgleda nema svrhu ili pretjerane patnje koja se mogla spriječiti bez ometanja slobodne volje. Kritičari tvrde da se takva zla ne čine potrebnima za neko veće dobro, uključujući dobro slobodne volje.
Opseg zla
Sami razmjeri i dubina zla i patnje u svijetu također predstavljaju izazov za obranu slobodne volje. Holokaust, genocidi i prirodne katastrofe koje odnose tisuće života - ovi događaji postavljaju teška pitanja o tome može li obrana slobodne volje na odgovarajući način objasniti veličinu opažene patnje.
Osvrćući se na obranu
Iako obrana slobodne volje ima svoje snage, posebice u objašnjavanju odnosa između slobodne volje i moralne odgovornosti, ona se također suočava sa značajnim filozofskim i teološkim izazovima. Ono pruža okvir unutar kojeg se neka količina zla može shvatiti kao nužni pandan dobru, ali se bori s krajnostima zla koje se doživljava u svijetu.
U suočavanju s ovim problemima, ključno je za vjernike da se drže Božje nade i suvereniteta, kao što je izraženo u stihovima poput Rimljanima 8:28: "A znamo da Bog u svemu surađuje na dobro onih koji ga ljube, koji su pozvani prema njegovoj namjeri." Ovaj stih ne odbacuje stvarnost zla, ali nas ponovno uvjerava u Božju konačnu svrhu i dobrotu.
Zaključno, obrana slobodne volje nudi dragocjene uvide u prirodu ljubavi, slobode i moralne odgovornosti. Međutim, također poziva vjernike i skeptike da nastave istraživati i propitivati dubine ovih složenih pitanja, uvijek tražeći dublje razumijevanje i veću vjeru usred životnih izazova.