Postoje li biblijski stihovi koji sugeriraju da je Zemlja okrugla?

  • administrators

    Pitanje sugerira li Biblija da je Zemlja okrugla je intrigantno, spajajući područja teologije, povijesti i znanosti. Kao nedenominacijski kršćanski pastor, ovom pitanju pristupam s razumijevanjem da je Biblija prvenstveno teološki tekst, a ne znanstveni. Međutim, to je također tekst koji je povijesno tumačen na različite načine, od kojih su se neki križali sa znanstvenim istraživanjem.

    Biblija je napisana u predznanstvenom razdoblju, a njezina primarna svrha je prenijeti duhovne istine, moralne smjernice i priču o Božjem odnosu s čovječanstvom. Unatoč tome, postoje odlomci koje su neki protumačili kako bi sugerirali razumijevanje oblika Zemlje. Jedan takav odlomak je Izaija 40:22, koji kaže: "On sjedi na prijestolju iznad kruga zemaljskog, a njegovi ljudi su kao skakavci. On je razapeo nebesa kao baldahin, i razape ih kao šator za stanovanje" (NIV). Hebrejska riječ koja se ovdje koristi za "krug" je "chug", što se također može prevesti kao "šestar" ili "svod". To je navelo neke na tvrdnju da Biblija implicira sferičnu Zemlju, budući da se krug gledan odozgo može shvatiti kao sfera.

    Još jedan često citirani odlomak je Job 26:7, koji glasi: "Rastire sjeverno nebo nad praznim prostorom, visi nad ničim nad zemljom" (NIV). Ovaj stih poetski opisuje Zemlju kako visi u svemiru, što neki tumači sugeriraju da je u skladu s modernim shvaćanjem Zemlje u kozmosu. Iako ovi stihovi ne navode izričito da je Zemlja kugla, korišteni su u raspravama o kompatibilnosti Biblije sa znanstvenim otkrićima.

    Važno je napomenuti da je drevna hebrejska kozmologija, poput mnogih drevnih kozmologija, vjerojatno promatrala Zemlju kao ravni disk okružen vodama, s nebom iznad i podzemnim svijetom ispod. To se odražava u izvještaju o stvaranju u Postanku, gdje Bog razdvaja vode kako bi stvorio nebo i kopno (Postanak 1,6-10). Slika Zemlje koja je "utvrđena" i "postavljena na temelje" (Psalam 104:5) također sugerira stabilnu, ravnu površinu kako su je shvaćale drevne kulture.

    Kroz povijest se tumačenje ovih tekstova razvijalo. Tijekom srednjeg vijeka, Crkva je uglavnom prihvatila Ptolemejev model svemira, koji je bio geocentričan, ali nije nužno proturječio sferičnoj Zemlji. Tek u renesansi i radu astronoma poput Kopernika i Galileja heliocentrični model i okruglost Zemlje postali su široko prihvaćeni u znanstvenoj zajednici.

    Odnos između znanosti i Biblije često je bio složen, s razdobljima sukoba i pomirenja. Priča o Galileju, kojeg je Crkva osudila zbog njegove podrške heliocentrizmu, značajan je primjer te napetosti. Međutim, suvremena kršćanska perspektiva uvelike prihvaća otkrića znanosti, gledajući na njih kao na komplementarne s istinama Svetoga pisma, a ne kao na proturječne.

    U razmatranju sugerira li Biblija okruglu Zemlju, ključno je prepoznati žanr i svrhu biblijskih tekstova. Biblija nije znanstveni udžbenik; njegovi opisi prirodnog svijeta često su poetični i metaforički, s ciljem prenošenja teoloških i moralnih istina, a ne znanstvenih činjenica. Primarna poruka Biblije je o Božjem odnosu s čovječanstvom i moralnom i duhovnom vodstvu koje proizlazi iz tog odnosa.

    Štoviše, tumačenje svakog biblijskog teksta treba uzeti u obzir povijesni i kulturni kontekst u kojem je napisan. Drevni bliskoistočni svjetonazor, koji je utjecao na biblijske autore, nije imao znanstveno razumijevanje kakvo danas posjedujemo. Stoga, očekivanje da se Biblija točno uskladi s modernim znanstvenim konceptima može dovesti do nesporazuma njezine svrhe i poruke.

    Zaključno, iako postoje stihovi u Bibliji za koje neki tumače da sugeriraju okruglu Zemlju, takvim tumačenjima treba pristupiti s oprezom. Primarni cilj Biblije je prenijeti duhovne istine, a njezini opisi prirodnog svijeta često su metaforički i odražavaju kulturni kontekst svog vremena. Za vjernike, sklad između istina Svetog pisma i otkrića znanosti može se smatrati dokazom koherentnosti Božjeg stvaranja, pozivajući nas da istražujemo i duhovno i fizičko područje s čuđenjem i poniznošću.


  • Ko su Sinovi Božji iz Postanka 6?

    Biblija studij
    4
    0 Votes
    4 Objave
    131 Pregleda
    klerosK

    @Gost je rekao u Ko su Sinovi Božji iz Postanka 6?:

    I u knjizi joba su se anđeli radovali stvaranju zemlje a ne sinovi božiji .

    ... Jutarnje su zvijezde zajednički radosno klicale, a svi sinovi Božji počeli s odobravanjem uzvikivati” (Job 38:7, NS).

    Zvijezde su u Bibliji uvijek simboli anđela, drugo kad su pred Boga stali Sinovi Božji i Satan - to se isto spominje u Jobu, može biti da su tu Sinovi Božji predstavnici drugih planeta koji nisu pali, a Satan je bio predstavnik zemlje, jer je Adam pogriješio - Isus kaže za nj knez ovog svijeta. Isto se za Adama kaže da je Sin Božji.....u Bibliji imamo više značenja Sin Božji
    Anđeli su stvoreni kao Sin Božji, ljudi su adoptirani kao sinovi Božji, a Isus je Sin Božji je rođen ili proistekao iz Oca. E sada ovi Sinovi Božji iz Postanka 6 su zanimljivi - sigurno je jedna opcija od prve dvije, ali koja?

  • Babylon

    Biblija studij
    1
    0 Votes
    1 Objave
    34 Pregleda
    Nema odgovora
  • Koje pouke možemo naučiti iz prispodobe o velikoj gozbi u Luki 14:15-24?

    Biblija studij
    1
    0 Votes
    1 Objave
    25 Pregleda
    Nema odgovora
  • Što Biblija kaže o seksualnosti i braku?

    Biblija studij
    1
    0 Votes
    1 Objave
    34 Pregleda
    Nema odgovora
  • Koji su primjeri Božjeg gnjeva u Bibliji?

    Biblija studij
    2
    0 Votes
    2 Objave
    52 Pregleda
    klerosK

    Postavlja se pitanje, ako je Bog pravedno gnjevan, možemo li mi i mi kršćani pokazivati takvu gnjev kao što ovi tekstovi gore kazuju. To se taklo moglo u Starom zavjetu, gdje Bog zajedno sa izraelskim narodom istrijebljivao pogane narode koji su činili zlo, nepravdu i gnusobe. Jednom kad Isusa nisu htjeli primiti stanovnici nekog sela u Samariji, vele Ivan i Jakov Isusu da siđe oganj na ovo selo, a Isus veli da nije došao da pogubi duše. Zato postvljam ovdje pitanje za sve kršćane, trebamo li biti gnjevni, pokazivati gnjev, a da ne pitam onako gnjevni npr. rušiti idole drugih religija i slično.

  • Spominje li Biblija dinosaure?

    Biblija studij
    1
    0 Votes
    1 Objave
    19 Pregleda
    Nema odgovora
  • Što Biblija kaže o značenju snova?

    Biblija studij
    1
    0 Votes
    1 Objave
    24 Pregleda
    Nema odgovora
  • Kako Pavao pomiruje zakon i milost u svojim poslanicama crkvama?

    Biblija studij
    2
    0 Votes
    2 Objave
    41 Pregleda
    klerosK

    Ako je samo milost, onda Zakonu tu nema mjesta neki će reći. Drugi će Zakon uzvisivati kao da on spašava, ali istina je negdje tu između. Naravno da smo milošću spašeni, ali Zakon nam služi kao ogledalo. Kad smo prljavi, onda tražimo ogledalo da vidimo gdje smo prljavi na licu, i onda to vodom operemo. Tako je i sa grijehom, ako vidimo da kršimo Zakon, tražimo Kristovu krv da nas očisti. Zakon je pedaigogos - peidagogosi su u staroj Grčkoj vodili djecu bogataša u školu, bili su njihovi čuvari. Eto malo o Zakonu i Milosti.