Odličan film gledao sam ga po istinitoj priči. A sad ću da vam ispričam dve priče koje su se desile u Americi pre par godina,bilo je to i na televiziji i u novinama. Prva priča je zaboravio sam ime grada uglavnom Crnačka Baptistička Crkva znate da tamo postoje samo crkve gde idu crnci.Jednog dana kada nije bila služba već nedeljno proučavanje bilo je oko 20 vernika u crkvi i ušao je jedan mladić belac i seo na stolice u crkvi. Kada su ovi počeli pojedinačno da se mole na glas jedan za drugim kao što je običaj i u nekim našim crkvama ovaj mladić belac izvadi oružje i sve ih pobije. Kada ga je policija uhapsila rekao je da ih je ubio samo zato što su crnci i da je on rasista, totalno glupa priča ali 20 ljudi mrtvo. Druga priča je isto u nekoj crkvi ovoga puta u Teksasu isti scenario molitva dolazi čovek u crkvu i tokom molitve počinje da puca po vernicima. Samo što ovoga puta su verni iz crkve ubili njega jer su svi muškarci pa čak i neke žene bile naoružane što im zakon u toj državi dozvoljava.Ishod na kraju priče jedan mrtav napadač i par ranjenih vernika srećom svi su preživeli.
Što Biblija kaže o bavljenju borilačkim sportovima kao što su boks ili MMA?
-
Bavljenje borilačkim sportovima poput boksa ili mješovitih borilačkih vještina (MMA) tema je koja može izazvati različita mišljenja među kršćanima. Kako bismo promišljeno odgovorili na ovo pitanje, bitno je istražiti različita biblijska načela i učenja koja se mogu primijeniti na ovo suvremeno pitanje. Iako Biblija izričito ne spominje borilačke sportove, ona pruža dovoljno smjernica o povezanim temama kao što su nasilje, tjelesno upravljanje i težnja za mirom.
Prvo, važno je razmotriti biblijsku perspektivu nasilja. U Svetom pismu postoje brojni odlomci koji govore protiv nasilja i promiču mir. Na primjer, Isus u Govoru na gori poučava: "Blago mirotvorcima, jer će se sinovi Božji zvati" (Matej 5:9, ESV). Ovo blaženstvo naglašava vrijednost koja se pridaje onima koji teže miru, a ne sukobu. Osim toga, Isus upućuje svoje sljedbenike da okrenu drugi obraz kada ih udare (Matej 5:39), naglašavajući nenasilan odgovor na agresiju.
Apostol Pavao također potiče vjernike da žive u miru s drugima: "Ako je moguće, koliko do vas ovisi, živite u miru sa svima" (Rimljanima 12,18, ESV). Ovaj poziv da težimo miru tema je koja se ponavlja u Novom zavjetu i odražava Kristov karakter, koji je opisan kao "Knez mira" (Izaija 9,6). Bavljenje borilačkim sportovima, koji sami po sebi uključuju fizičku agresiju i nasilje, može se činiti u suprotnosti s ovim učenjima koja zagovaraju mir i nenasilje.
Štoviše, Biblija govori o upravljanju našim tijelima. Apostol Pavao podsjeća vjernike da su njihova tijela hramovi Duha Svetoga: "Ne znate li da je vaše tijelo hram Duha Svetoga u vama, kojega imate od Boga? Niste svoji, jer ste kupljeni Proslavite dakle Boga u svom tijelu" (1. Korinćanima 6:19-20, ESV). Ovaj odlomak naglašava važnost brige za našu fizičku dobrobit i čašćenja Boga svojim tijelom. Borilački sportovi, koji mogu rezultirati značajnim fizičkim ozljedama, mogu izazvati zabrinutost oko toga upravljaju li sudionici adekvatno svojim tijelom.
Međutim, također je ključno prepoznati da se fizička spremnost i disciplina cijene u Svetom pismu. Pavao koristi atletske metafore da bi opisao kršćanski život, kao što je u 1. Korinćanima 9,24-27: "Zar ne znate da u utrci svi trkači trče, ali samo jedan prima nagradu? Trčite dakle da je dobijete. Svaki sportaš pokazuje samokontrolu u svemu. Oni to čine da dobiju kvarljivi vijenac, ali ja ne trčim bez cilja kutiju kao da udaram po zraku, ali discipliniram svoje tijelo i držim ga pod kontrolom, da ne bih nakon propovijedanja drugima bio diskvalificiran" (ESV). Ovdje Paul priznaje vrijednost discipline i samokontrole, osobina koje su sastavni dio borilačkih sportova.
Nadalje, kontekst i namjera koja stoji iza sudjelovanja u borilačkim sportovima može značajno utjecati na to je li to u skladu s biblijskim načelima. Za neke, bavljenje ovim sportovima može biti način da razviju disciplinu, otpornost i fizičku spremnost. Za druge, to može biti sredstvo za preživljavanje obitelji ili postizanje osobnih ciljeva. Motivacije i stavovi sudionika igraju ključnu ulogu u određivanju je li njihovo bavljenje borilačkim sportovima u skladu s njihovom vjerom.
Također je vrijedno razmotriti utjecaj borilačkih sportova na nečiji karakter i duhovni život. Biblija potiče vjernike da pokazuju plodove Duha, što uključuje ljubav, radost, mir, strpljivost, ljubaznost, dobrotu, vjernost, blagost i samokontrolu (Galaćanima 5:22-23, ESV). Ako sudjelovanje u borilačkim sportovima potiče kvalitete koje su u suprotnosti s tim vrlinama, poput agresije, ponosa ili želje za osvetom, možda bi bilo mudro preispitati svoje sudjelovanje.
Osim toga, treba uzeti u obzir utjecaj borilačkih sportova na druge. Pavao savjetuje vjernicima da vode računa o svojim djelima i načinu na koji oni utječu na druge: "Potrudimo se dakle činiti ono što vodi k miru i međusobnoj izgradnji" (Rimljanima 14,19). Ako sudjelovanje u borilačkim sportovima dovodi do toga da drugi posrću ili dovodi do podjela unutar kršćanske zajednice, možda bi bilo mudro razmotriti alternativne aktivnosti koje promiču jedinstvo i izgradnju.
Kršćanska literatura također nudi uvide koji mogu informirati ovu raspravu. Na primjer, C.S. Lewis u svojoj knjizi "Težina slave" istražuje koncept slave i ljudsku želju za priznanjem i postignućem. Iako se posebno ne bavi borilačkim sportovima, njegova razmišljanja o potrazi za slavom i važnosti usklađivanja naših želja s Božjom voljom mogu pružiti vrijednu perspektivu. On piše: "Teret, ili težina, ili teret slave moga bližnjega treba svakodnevno stavljati na moja leđa, teret toliko težak da ga samo poniznost može nositi, a leđa oholih bit će slomljena" (Lewis, 1949.) . Ovaj citat naglašava važnost poniznosti i uzimanja u obzir dobrobiti drugih u našim nastojanjima.
U konačnici, odluka o bavljenju borilačkim sportovima osobna je odluka koja zahtijeva pažljivo razmatranje biblijskih načela, motivacije i potencijalnog utjecaja na sebe i druge. Bitno je tražiti Božje vodstvo kroz molitvu i savjet zrelih vjernika. Jakovljeva 1,5 potiče vjernike da traže mudrost od Boga: "Ako komu od vas nedostaje mudrosti, neka ište od Boga koji svima daje obilato i bez prijekora, i dat će mu se" (NKJV). Tražeći Božju mudrost i usklađujući svoje postupke s Njegovom voljom, možemo se snalaziti u složenosti ovog problema s razborom i milošću.
Zaključno, iako Biblija ne pruža izravan odgovor na pitanje bavljenja borilačkim sportovima, ona nudi načela koja mogu voditi vjernike u donošenju informiranih i promišljenih odluka. Naglasak na miru, tjelesnom upravljanju, disciplini i utjecaju na druge ključni su čimbenici koje treba uzeti u obzir. Kao Kristovi sljedbenici, naša je odgovornost odražavati Njegov karakter u svim aspektima naših života, uključujući naše rekreacijske aktivnosti. Čineći to, možemo častiti Boga i imati pozitivan utjecaj na svijet oko nas.
