Upute za izgradnju šatora svjedočanstva, kako su detaljno opisane u Knjizi Izlaska, među najsloženijim su i simbolično najbogatijim odlomcima u cijeloj Bibliji. Ove upute, koje je Bog dao Mojsiju na brdu Sinaj, nalaze se prvenstveno u Izlasku, poglavlja od 25 do 31, a zatim se ponavljaju u poglavljima od 35 do 40 dok su Izraelci izvodili gradnju. Svetohranište, također poznato kao "Šator sastanka", služilo je kao prijenosno zemaljsko prebivalište Boga među Izraelcima tijekom njihova putovanja kroz pustinju. Detaljne upute odražavaju ne samo Božju želju za mjestom štovanja, već i Njegovu pažnju prema svetosti, redu i ljepoti.
Početna zapovijed za izgradnju šatora nalazi se u Izlasku 25:8-9, gdje Bog kaže: "I neka mi načine svetište da prebivam usred njih. Točno onako kako vam pokazujem o uzorku šator i sav njegov namještaj, tako ćeš ga načiniti." Ovo postavlja pozornicu za niz detaljnih uputa koje obuhvaćaju strukturu svetohraništa, njegovu opremu i svećeničku odjeću.
Zavjetni kovčeg
Prva opisana stavka je Zavjetni kovčeg, koji bi se nalazio u Svetinji nad svetinjama, najunutarnjem dijelu Svetohraništa. Prema Izlasku 25:10-22, Kovčeg je trebao biti izrađen od bagremovog drveta i obložen čistim zlatom iznutra i izvana. Trebao je biti dugačak 2,5 lakta, širok 1,5 lakat i visok 1,5 lakta. Kovčeg bi oko sebe imao zlatni kalup i četiri zlatna prstena kroz koje bi se za nošenje provlačile motke od bagremova drva, također obložene zlatom. Poklopac Kovčega, poznat kao Prijestolje milosti, trebao je biti izrađen od čistog zlata s dva zlatna kerubina na njegovim krajevima. Kerubini su trebali biti okrenuti jedan prema drugome krila raširenih prema gore, zasjenjujući prijestolje milosti. Ovo prijestolje milosti bilo bi mjesto gdje bi se Bog susreo s Mojsijem i davao mu zapovijedi za Izraelce.
Stol za Kruh prisutnosti
Zatim, u Izlasku 25:23-30, daju se upute za stol za Kruh prisutnosti. I ovaj je stol trebao biti izrađen od bagremova drva i obložen čistim zlatom. Bio bi 2 lakta dugačak, 1 lakat širok, a 1,5 lakat visok. Poput Kovčega, imao bi zlatni kalup i bio bi opremljen prstenovima i motkama za nošenje. Na stolu bi se nalazio Kruh prisutnosti, koji se trebao redovito stavljati pred Boga.
Zlatni svijećnjak
Zlatni svijećnjak, ili menora, opisan je u Izlasku 25:31-40. Trebao je biti izrađen od čistog zlata i oblikovan kao jedan komad sa središnjom osovinom i šest grana, po tri sa svake strane. Svijećnjak bi imao čaše u obliku cvijeta badema, svaki s pupoljkom i cvijetom. Trebao je biti napravljen sa sedam svjetiljki, a njegova hvataljka i pladnjevi također su trebali biti izrađeni od čistog zlata. Svijećnjak je trebao osvijetliti Svetinju, vanjsku prostoriju šatora.
Struktura šatora
Izlazak 26 daje detaljan opis strukture tabernakula. Prebivalište je trebalo biti načinjeno od deset zavjesa od finog predenog lana, plavog, purpurnog i grimiznog konca s kerubinima koje je izradio vješti majstor. Svaka je zavjesa trebala biti duga 28 lakata i široka 4 lakta. Zavjese su trebale biti spojene u setove od pet komada. Pedeset petlji od plavog materijala trebalo je napraviti duž ruba krajnjeg zastora u svakom nizu, a pedeset zlatnih kopči korišteno je za spajanje zastora tako da svetohranište bude jedna cjelina.
Osim toga, trebalo je načiniti jedanaest zavjesa od kozje dlake za šator nad šatorom. Ti su zastori trebali biti 30 lakata dugi i 4 lakta široki. Trebali su biti spojeni u nizove od pet i šest, s pedeset petlji i pedeset brončanih kopči koje su ih povezivale. Šator bi također imao presvlaku od ovnujskih koža obojenih u crveno i još jednu presvlaku od izdržljive kože.
Okviri za šator trebali su biti načinjeni od bagremova drva, svaki je okvir trebao biti 10 lakata dug i 1,5 lakat širok, s dva klina da pristaju jedan uz drugog. Trebalo je načiniti dvadeset okvira za južnu stranu i dvadeset za sjevernu, s četrdeset srebrnih podnožja ispod njih. Trebalo je napraviti šest okvira za zapadni kraj, plus dva okvira za uglove, svi sa srebrnim bazama.
Veo i paravan
Izlazak 26:31-37 opisuje zastor koji će odvojiti Svetinju od Svetinje nad svetinjama. Zastor je trebao biti izrađen od plave, purpurne i grimizne pređe i fino ispredenog lana, s kerubinima koje je izradio vješti majstor. Trebao je biti obješen na četiri stupa od bagremova drva obložena zlatom i postavljena na srebrne podnožja. Zavjesa za ulaz u šator trebala je biti izrađena na sličan način, od plavog, purpurnog i grimiznog konca i fino predenog platna, i trebala je visjeti na pet stupova sa zlatnim kukama i brončanim podnožjima.
Oltar za žrtve paljenice
Oltar za žrtve paljenice opisan je u Izlasku 27:1-8. Trebala je biti izrađena od bagremova drva i obložena broncom. Trebao je biti 5 lakata dug i 5 lakata širok, a 3 lakta visok. Žrtvenik je trebao imati rogove na svoja četiri ugla, a sav njegov pribor — lonci, lopate, zdjele, vilice i lonci — trebao je biti izrađen od bronce. Za nju je trebala biti napravljena rešetka, mreža od bronce, a oltar je trebao biti šupalj, s daskama unutra.
Dvorište
Dvorište šatora opisano je u Izlasku 27:9-19. Trebao je biti 100 lakata dugačak i 50 lakata širok, sa zavjesama od fino ispredenog lana, 20 lakata dugim, sa svake strane. Ulaz u dvorište trebao je biti na istočnoj strani, sa zavjesom od 20 lakata dugačkom od plavog, purpurnog i grimiznog konca i fino ispredenog lana, s četiri stupa i četiri podnožja. Svi su stupovi oko dvorišta imali srebrne trake i kuke, a njihova su postolja trebala biti brončana.
Svećenička odjeća
U Izlasku 28 Bog daje detaljne upute za svećeničku odjeću, posebno za Arona i njegove sinove. Odjeća je uključivala naprsnik, oplećak, ogrtač, tkanu tuniku, turban i pojas. Ta je odjeća trebala biti izrađena od zlatnog, plavog, purpurnog i grimiznog konca i fino ispredenog lana. Oplećak je trebao imati naramenice s oniksovim kamenjem s ugraviranim imenima dvanaest izraelskih plemena. Naprsnik je trebao biti izrađen od istih materijala i imati dvanaest kamenova, od kojih je svaki predstavljao jedno od plemena. Haljina je trebala biti u cijelosti izrađena od plave tkanine, s narovima od plave, ljubičaste i grimizne pređe oko ruba, i zlatnim zvončićima između njih. Turban je trebao imati pločicu od čistog zlata s natpisom "SVETO GOSPODU".
Ulje za pomazanje i tamjan
U Izlasku 30:22-38 Bog daje upute za izradu ulja za pomazanje i tamjana. Ulje za pomazanje trebalo je napraviti od smirne, cimeta, kalamusa, kasije i maslinova ulja. Njime se trebao pomazati Prebivalište, Kovčeg Saveza, stol i sav njegov pribor, svijećnjak i njegov pribor, žrtvenik za tamjan, žrtvenik za žrtve paljenice i sav njegov pribor, te umivaonik s njegovim postoljem. . Tamjan je trebao biti napravljen od gumene smole, onihe, galbanuma i čistog tamjana, i trebao je biti čist i svet.
Sabat
Konačno, u Izlasku 31,12-17, Bog naglašava važnost subote kao znaka između Njega i Izraelaca. Izraelci su trebali svetkovati subotu kao dan odmora, posvećen Gospodinu. Svatko tko ga oskrnavi trebao je biti kažnjen smrću, a svatko tko je radio bilo kakav posao na taj dan trebao je biti istrijebljen iz svog naroda. Subota je bila trajan savez za generacije koje dolaze.
Upute za gradnju šatora nisu samo skup arhitektonskih nacrta, već duboka teološka izjava. Oni naglašavaju Božju svetost, Njegovu želju da prebiva među svojim narodom i potrebu za ispravnim štovanjem. Svaki element Svetohraništa, od Kovčega Saveza do svećeničke odjeće, nosi duboko simboličko značenje, ukazujući na kraju na veću stvarnost ispunjenu u Isusu Kristu. Kao što pisac Poslanice Hebrejima objašnjava, šator je bio "preslika i sjena onoga što je na nebu" (Hebrejima 8,5), a njegove detaljne upute otkrivaju pedantnu brigu s kojom je Bog pripremio put za svoj narod da mu pristupi.
