Zašto je Bog pokušao ubiti Mojsija u Izlasku 4:24-26?
-
U Knjizi Izlaska nailazimo na zbunjujuću i pomalo zagonetnu epizodu u Izlasku 4:24-26, gdje Bog naizgled pokušava ubiti Mojsija. Ovaj je odlomak stoljećima zbunjivao znanstvenike, teologe i vjernike. Da bismo razumjeli ovaj događaj, moramo proniknuti u kontekst, kulturnu pozadinu i teološke implikacije unutar šireg narativa priče o Izlasku.
Dotični stihovi glase kako slijedi:
"Na prenoćištu na putu, Gospodin je susreo Mojsija i htio ga je ubiti. Ali Sipora je uzela kremeni nož, odrezala kožicu svoga sina i dotakla njime Mojsijeve noge. 'Ti si mi zaista krvavi ženik. , rekla je tako da ga je Gospod pustio na miru (Tada je rekla 'ženik krvi', misleći na obrezivanje.)" (Izlazak 4:24-26, NIV)
Kontekst i kulturna pozadina
Kako bismo u potpunosti shvatili ovaj događaj, moramo razmotriti širu priču o Mojsijevu životu i misiji. Mojsija je Bog pozvao da izbavi Izraelce iz egipatskog ropstva. Ova božanska misija bila je od najveće važnosti, a Mojsije je trebao djelovati kao Božji izabrani instrument. Međutim, postojale su određene zavjetne obveze koje je Mojsije morao ispuniti kao dio svoje uloge i identiteta člana Božjeg izabranog naroda, Izraela.
Jedan ključni aspekt ovog saveza bilo je obrezanje. Praksu obrezivanja uveo je Bog kao znak svog saveza s Abrahamom i njegovim potomcima (Postanak 17,9-14). Bio je to fizički znak koji je označavao pripadnost Božjem narodu i privrženost Njegovom savezu. Neuspjeh obrezivanja svoje muške djece smatrao se ozbiljnim kršenjem ovog saveza.
Teološke implikacije
Događaj u Izlasku 4:24-26 naglašava ozbiljnost s kojom Bog gleda na svoj savez i nužnost poslušnosti njegovim zapovijedima. Mojsije, kao vođa i predstavnik Izraelaca, imao je posebnu odgovornost za poštivanje zavjetnih zahtjeva. Čini se da je Mojsije zanemario obrezivanje svog sina, što je bio značajan propust s obzirom na njegovu ulogu i misiju.
Ozbiljnost Božjeg djelovanja u ovom odlomku naglašava važnost savezne vjernosti. Božji pokušaj da ubije Mojsija može se promatrati kao božanska intervencija da se ispravi kritični propust u poslušnosti. Služi kao jasan podsjetnik da oni koji su pozvani voditi i predstavljati Božji narod moraju sami biti u ispravnom odnosu s Bogom i Njegovim savezom.
Siporina intervencija
Sipora, Mojsijeva žena, igra presudnu ulogu u ovoj pripovijesti. Njezina brza i odlučna akcija u obrezivanju njihova sina i dodirivanju Mojsijevih stopala kožicom otklanja nadolazeću opasnost. Njezine riječi: "Zaista si mi krvav muž" ukazuju na njezino shvaćanje ozbiljnosti situacije i potrebe da ispuni zavjetni zahtjev.
Siporina intervencija ne samo da spašava Mojsijev život, nego također pojačava važnost zavjetnog znaka obrezivanja. Njezini postupci pokazuju razumijevanje saveza i spremnost da se, čak iu kriznom trenutku, ponaša u skladu s Božjim zapovijedima.
Simbolizam i tipologija
Neki znanstvenici i teolozi također su istraživali simboličke i tipološke dimenzije ovog odlomka. Mojsije, kao slika Krista, predodžba je konačnog osloboditelja i posrednika između Boga i čovječanstva. Baš kao što je Mojsije morao biti u ispravnom položaju pred Bogom kako bi izveo Izraelce iz Egipta, Isus, bezgrešni Sin Božji, savršeno je ispunio zahtjeve zakona kako bi doveo do konačnog oslobođenja od grijeha i smrti.
Prolijevanje krvi u činu obrezivanja također nagovještava prolijevanje krvi u Novom savezu. Isusova žrtvena smrt na križu, često nazivan "krvavi zaručnik" (Efežanima 5,25-27), uspostavila je novi savez između Boga i čovječanstva. Ova veza između Starog i Novog saveza naglašava kontinuitet Božjeg plana otkupljenja kroz povijest.
Pouke za vjernike
Suvremenim vjernicima ovaj odlomak nudi nekoliko važnih pouka. Prvo, naglašava ozbiljnost zavjetne vjernosti i poslušnosti Božjim zapovijedima. Dok posebni zahtjev obrezivanja više nije primjenjiv prema Novom savezu, načelo življenja u skladu s Božjom voljom ostaje središte kršćanskog života.
Drugo, naglašava važnost duhovnog vodstva i odgovornost koja dolazi s njim. Oni koji su pozvani voditi i služiti u crkvi moraju osigurati da su njihovi životi u skladu s Božjim standardima. To uključuje i osobnu svetost i privrženost učenjima Svetoga pisma.
Treće, pripovijest naglašava ulogu obitelji i zajednice u održavanju i podržavanju nečijeg duhovnog putovanja. Zipporahina intervencija pokazuje važnost uzajamne podrške i odgovornosti unutar obitelji i šire vjerske zajednice.
Zaključak
Epizoda u Izlasku 4:24-26, gdje Bog naizgled pokušava ubiti Mojsija, dubok je i potiče na razmišljanje odlomak koji baca svjetlo na važnost zavjetne vjernosti, poslušnosti i ozbiljnosti s kojom Bog gleda na svoje zapovijedi. Služi kao podsjetnik na odgovornosti duhovnog vodstva i nužnost življenja u skladu s Božjom voljom. Kroz Zipforino odlučno djelovanje, vidimo vitalnu ulogu obitelji i zajednice u podržavanju i održavanju nečijeg duhovnog putovanja.
Dok razmišljamo o ovom odlomku, podsjećamo se na kontinuitet Božjeg plana otkupljenja od Starog saveza do Novog saveza, koji je kulminirao žrtvenom smrću Isusa Krista, konačnog "krvavog zaručnika". Ova nas pripovijest poziva da ispitamo vlastite živote, osiguravajući da živimo vjerno i poslušno kao članovi zajednice Božjeg saveza.
